Focus
 
Dr. Guste Santini

VLADA MORA BITI RADIKALNIJA

Dr. guste Santini sebe voli nazivati opozicijskim ekonomistom i bit će to, kaže, dokle god Hrvatska ne bude imala koncepciju i strategiju razvoja i dok ne bude znala ide li u pravom smjeru ili ne. Nema ništa protiv ni da ga se naziva ekonomskim nacionalistom jer, kaže on, “ja to jesam, što se tiče ekonomske politike i tazvoja Hrvatske”. U svakom slučaju, zbog svog nekonvencionalnog načina razgovora dr. Santini jedan je od medijski najzanimljivijih hrvatskih ekonomista,

Prilikom dolaska na vlast nove vlade upozoravali ste na ozbiljne probleme u državi. Kakvo je sadašnje stanje?

Ova je vlast nasljedila nekoliko ozbiljnih problema. Prvo, ekonomski razvoj Hrvatske podijelio bi na vrijeme do programa stabilizacije, dakle do 1993., i na razdoblje poslije toga. U 1993., 1994. i u dijelu 1995. radilo se na remonetizaciji i tiskanju novca. Zaduživanje u inozemstvu počinje 1995. i ekspandira u sljedećoj godini. Godina 1997. poznata je po najvećem deficitu robne razmjene s inozemstvom, što je problem koji će dugoročno obilježiti mnogo toga, a 1998. je uveden PDV i tada su stvari dosta loše krenule. Tada je Hrvatska mogla srediti financije, ali se išlo na rebalans proračuna i povećanja prava. Godinu 1999. obilježila je prodaja “obiteljskog srebra”, a sada je nova vlast sve to skupa nasljedila. Za razliku od nove vlasti, ja nebi nastavio po inerciji sa starim programima, već bi bio radikalniji u promjenama. Trebalo je iznijeti realno stanje gospodarstva pred narod, napraviti iskren sporazum između poslodavaca, države i sindikata te formirati ekspertne timove koji bi mogli upravljati gubitcima. Takav tim trebao bi utvrditi zašto su banke išle u stečaj, jesu li uopće trebale ići u stečaj i zašto je potrošeno 50 milijardi kuna za njihovu sanaciju. Također, trebalo bi utvrditi ima li ovakav stečajni zakon smisla u privredi koja grca u gubicima. Banke su prelikvidne i, iako gospodarstvu treba novca, one ne ulažu u gospodarstvo zbog nesigurnosti pravnog sustava i zato što se ugovori ne poštuju, što je potpomognuto neučinkovitošću sudstva, onda ne postoji ni pravna država. Danas koalicija ima ozbiljnih problema i premijeru Račanu je dosta teško. Vlada je ipak povukla hrabar potez donoseći ovakav štedljivi proračun i, usprkos rebalansu, zaustavljeni su neki nepoželjni procesi. Dobro je da Vlada ne dopušta rast plaća, jer su one u javnom sektoru probile razinu predviđenu proračunom.

Koji su najveći trenutačni problemi gospodarstva?

Velik problem je u tome što nemamo nacionalnu poslovnu banku, jer bez nje nema ni nacionalnog programa razvoja. Mi smo sve banke prodali, što znači da će se takve banke ponašati sukladno politikama vlasnika i pretpostavljenog rizika. drugim riječima, u ovom trenutku ne postoji mogućnost, imajući u vidu svekolike odnose u procesu reprodukcije, da tekve banke podrže razvoj Hrvatske, kad bi ona čak i imala strategiju razvoja. U ukupnoj bilanci poslovnih banaka devizna komponenta čini 70 posto i zato kunu nazivam “nacionalnom manjinom” u ukupnim sredstvima. Nadalje, udio države u finalnoj raspodjeli društvenog proizvoda sve do ove godine dramatično se povećavao. Razina zaduženosti je vrlo visoka, što znači da će dodatno zadužuvanje biti zbatno složenije nego u prethodnim razdobljima. Dinamiziranje cijena u ovoj godini je razumljivo jer je Vlada krenula u stabilizaciju nestabilnih procesa, što je i uvjetovalo da isplivaju realni i prikriveni odnosi koji su godinama putem cijena potiskivani. Činjenica je i da je Hrvatska sve rizičnija zemlja i da joj kreditni rejting pada. Nastavak ovakve politike postojeću vlast čini sukrivcem za cjelokupno stanje.

Ipak, državni statistički podaci pokazuju rast u nekim segmentima gospodarstva. znače li oni početak oporavka hrvatskog gospodarstva?

Devizne pričuve HNB-a i poslovnih banaka s jedne strane, i kretanje inozemnog duga s druge strane, ukazuju na stanovito poboljšanje. Iako je vidljiv pozitivan pomak, preuranjeno je donositi dugoročniji zaključak o mogućim kretanjima. Većih manevarskih mogućnosti nova Vlada ni nema, što ne umanjuje njezinu odgovornost i ne opravdava njezin nedovoljni radikalizam. Postoje i neke nespretnosti koje si nije trebala dopustiti, na primjer izostanak intervencije oko banaka u sanaciji i oko gubitaša.

Što treba najprije učiniti?

Treba formirati tim ekonomskih savjtenika koji će izraditi koncepciju te onda strategiju gospodarskog razvoja države. Zatim, zaustaviti bilo kakvo povećanje prava, sva moguća sredstva usmjeriti u obrazovanje, istraživanje i razvoj te u investicije. Nijedno poduzeće ne treba ići u stečaj ako može pokrivati materijalne troškove i minimalne neto osobne dohotke. Nitko ne smije platiti, po bilo kojoj osnovi, ukupno veći porez od poreza koji je platio u prethodnoj godini, ukoliko je u njoj bio aktivan. To znači da bi dodatno zapošljavanje i povećanje unčinkovitosti trebalo porezno izuzeti. Također, zapošljavanje dodatne radne snage trebalo bi potpuno osloboditi porezne obveze, a poreza na dobit u cijelosti. Građanima treba jasno reći da ova zemlja ima gotovo deset milijardi dolara inozemnog duga, da više ne može domaće cijene subvencionirati uvozom i da tiskanje novca nije nikakvo riješenje.

Što mislite o Vladinim potezima poreznog rasterećenja gospodarstva kao poticaja njegova rasta?

Ni o čemi ne želim raspravljati dok se ne postavi dijagnoza. Ja bih, kao prvo, išao na smanjenje obvezne rezerve i napravio umjesto linearne selektivnu obveznu rezervu. To znači da bih, umjesto sadašnjih 28,5 posto, smanjio rezervu za početak na 25 posto, ali tako da je i prema ročnosti obvezna rezerva sve manja te da svi depoziti oročeni na više od godinu dana nemaju obvezne rezerve. Banke bi se selektivnom obveznom rezervom trebale stimulirati da imaju što dugoročnije izvore sredstava. Problem je također što ne postoji instrument mjenice, a ni istrument ugovora. Dok ta dva instrumenta ne funkcioniraju, nema ni tržišta. Pretvorio bih HNB u institut koji bi bankarskom sustavu pomogao prebroditi krizu. Vrlo je bitno smanjiti nezaposlenost i omogućiti da umirovljenici primaju mirovine i plaćaju poreze. Mi trebamo više nacionalnog proizvoda, koji je sada premalen. Više ne možemo uvoziti. Ako se hitno ne dinamizira proizvodnja moglo bi doći do socijalnog bunta. Zabrinjavajuće je da rastu državne subvencije i da time Vlada smiruje socijalnu kategoriju. To ima svoje granice. Mi smo pred gordijskim čvorom koji treba presjeći. Mislim da bi javno prezentirana koncepcija gospodarskog razvoja zemlje dovela u red i političke stranke.

Tomislav Cerovac

DALEKO SMO OD EUROPE

Jeli Hrvatska blizu ili daleko od ulaska u Europsku uniju?

Ako ćemo biti potpuno otvoreni – savnim daleko. Mi smo strašno siromašna zemlja i “pucamo po svim šavovima”. Imamo previše ministara, trebalo bi nam sedam umjesto sedamnaest, cijeli parlament bi trebao imati 50 ljudi, država nebi smjela imati više od 50 gradova a ima ih proklamiranih 300, policiju i vojsku moramo svesti na realne materijalne mogućnosti bez lomova na plaćama policajaca ili pravima vojnika i sudionika Domivinskog rata. Hrvatska treba imati svoju koncepciju razvoja, svi se moramo prihvatiti rada, oni koji su se ogriješili o zakon moraju odgovarati i okrenuti se novim radnim mjestima.

DEVALVACIJA BI BILA KATASTROFA

Ne zagovarate devalaciju kune?

Postoje tri skupine ekonomista. Jedni smatraju da politikom kune treba povećati hrvatski izvoz, jer je to budućnost Hrvatske. Pritom se zaboravlja da ta proizvodnja ne može nastati preko noći. Drugi misle da kunu treba fiksirati. Tu postoje dva pristupa: jedan je onaj bivše vlade, kojoj je onaj tvrdi tečaj kune bio cilj sam po sebi i ostvario se bez obzira na cijenu, odnosno ušlo se u deficit i zaduženje. I ja sam zagovornik tvrdog tečaja, ali kao kriterija, a to je velika razlika. Kada se nešto definira kao kriterij, to znači da ću smanjiti poreznu presiju, potrošnju, svakome dati šansu da radi, sniziti cijenu rada, privlačiti kapital – dakle, da se moram ponašati po onoj davnoj maksimi: “ U radiše svega biše, u štediše još i više”. Ja sam za odgovornu politiku. Što je tečaj tvrđi, to je politika odgovornija i to očekujem od novog guvernera. Promjena tečaja dovela bi do pravne katastrofe.
 






Vaše ime

Vaš e-mail

Vaš komentar