Novi list
 
NAKON ㏕O JE SREDI㎞JA BANKA ELEGANTNO PRESKO菼LA SVOJU ULOGU U POLITICI "STAROG SMJERA"

Sabor ne bi smio prihvatiti Godi筺je izvje规e HNB-a za 1999-u!
Porezni bi obveznici i izigrane 箃edi筫 kona鑞o morali dobiti cjelovit odgovor na pitanja: za箃o su mnoge banke propale, tko je za to odgovoran i koliko 鎒 ih to doista stajati * Nova politika HNB-a mora sprije鑙ti rizik novih bankarskih kriza, te primaknuti i samu kunu vratima Evropske monetarne unije

Pi筫 dr. Guste SANTINI


Na hrvatskoj monetarnoj sceni sve je idili鑞o, kao 箃o bija筫 gotovo cijelo pro筶o desetlje鎒. O tome svjedo鑙 i najnovije Godi筺je izvje规e Hrvatske narodne banke za 1999. godinu, sa鑙njeno prema uobi鑑jenom obrascu izvje箃avanja centralne banke. Kronolo筴i su i taksativno nabrojene sve radnje koje je sredi筺ja banka obavila lani. Stoga, nema razloga da ga Hrvatski dr綼vni sabor ne prihvati. Uz zaklju鑑k, da se problemi nalaze negdje drugdje, a ne u velebnoj zgradi na zagreba鑛om Trgu burze.
Ipak, ima promjena. Dosada筺ja izvje规a su redovito imala uvodni dio koji je potpisivao guverner centralne banke. Obi鑞o je to bila guvernerova sinteti鑛a ocjena zbivanja za vrijeme na koje se izvje规e odnosi. Ponekad se pravio i kra鎖 "izlet u okru緀nje", ako je to bilo nu緉o. Ali, budu鎖 da je u Hrvatskoj sve bilo idili鑞o, nije bilo razloga za zabrinutost. Ove godine, meðutim, nema Predgovora guvernera, pa ne znamo je li sredi筺ja banka u 1999. godini bila aktivni sudionik privrednih kretanja koja se u nastavku Izvje规a prezentiraju. Tako taj va綼n analiti鑛i i monetarno-politi鑛i dokument ostaje skup dobrih eseja i statisti鑛e dokumentacije iz 1999. i prija筺jih godine, i ni箃a vi筫.
〆st klju鑞ih skupina otvorenih pitanja
Ono 箃o bi Sabor trebalo presudno zanimati je pitanje: za箃o je centralna banka svojim instrumentarijem lani postupala ba tako kako je postupala? Ne odgovoriti na taj upit u Godi筺jem izvje箃aju HNB-a, zapravo zna鑙 ne u鑙niti analizu proteklog stanja i time ne stvoriti nu緉e pretpostavke za najavljene, zna鑑jne promjene, u sklopu politike "novog smjera". Zato na temelju Godi筺jega izvje规a sredi筺je banke postavljam sljede鎍 klju鑞a pitaja.
Prvo: Kako je bilo mogu鎒 inzistirati na sistemu rizi鑞osti (A,B,C,D,E) u uvjetima kada je du緉ik u bitno povoljnijem stanju u odnosu na vjerovnika (鑕mu je sudstvo bitan sudionik)? Koje je odlu鑞e poteze HNB u鑙nila u tom pravcu?
Drugo: ﹖o zna鑙 stupanj internacionalizacije doma鎖h poslovnih banaka? Koliko se tim operacijama smanjila ili mo綿a pove鎍la uloga HNB-a?
Tre鎒: Je li masovna nelikvidnost takoðer dio koli鑙ne novca u opticaju? Jesu li ta nepodmirena potra緄vanja dio nezakonite emisije novca ili nisu"? Kolika je zapravo nov鑑na masa pri dostignutom opsegu nepodmirenih potra緄vanja? Drugim rje鑙ma, je li HNB u 1999. godini regulirala koli鑙nu novca u opticaju?
萫tvrto: Kako je mogu鎒 da na jedinstvenom i tako malenom financijskom tr緄箃u egzistira tako velik raspon kamatnih stopa po "istom proizvodu"? Kakav je odnos kamatne stope i rizika s obzirom na vremenski horizont?
Peto: ﹖o zna鑙 ubrzavanje rasta cijena proizvoða鑑, kada je monetarna politika restriktivna kao 箃o je to bila u 1999. godini? Koji su i kakvi u鑙nci centralne banke kad je u pitanju - realna inflacija?
I 筫sto: Za箃o HNB nije poduzela posebne korake, uvidjev筰 "zamrzavanje"plasmana od strane poslovnih banaka, kako bi banke potakle o緄vljavanje privredne aktivnosti?

Od "鑥da" prema "novom smjeru"
Klju鑞ih je otvorenih pitanja, na koja u Godi筺jem izvje规u HNB-a odgovora nema, dugi niz. Sabor je dobio korektno Izvje规e, o tome 箃o se lani, na hrvatskoj monetarnoj sceni, dogaðalo, ali ne i - za箃o. Vjerojatno je to zato, jer je to tako bilo i u nedavnoj pro筶osti, kada smo bili "gospodarsko 鑥do".
Prema tome, Dr綼vni sabor ne bi smio prihvatiti Izvje规e za 1999. godinu, ve bi ga trebalo upotpuniti analizom u鑙naka koje je centralna banka ostvarila u 1999. i prija筺jim godinama. Prvi korak na tom putu je formiranje tima stru鑞jaka, koji bi objektivizirao polo綼j i ulogu sredi筺je banke u nacionalnoj ekonomiji, 箃o bi bilo zna鑑jno i za kasnije prihva鎍nje ili neprihva鎍nje najavljenih mjera HNB-a. Pri tome je potrebno posebno analizirati u鑙nke poslovnih banaka koje su oti筶e u ste鑑j.
Treba, uostalom, kona鑞o odgovoriti na pitanje: koja i kakva je cijena pla鎒na i, kao faktura, isporu鑕na poreznim obveznicima? Ministarstvo financija bi svakako moralo ovom pitanju posvetiti posebnu pa緉ju, kako bi se mogu鎖 gubici smanjili i tako olak筧o pritisak na dr綼vnu blagajnu.

Pogled u 2001-u: kuna (kao) - euro?
Svjedoci smo dubokih monetarnih i ekonomskih promjena, 箃o se zbivaju na prijelazu u 21. stolje鎒. Stoga bi uz Financijski plan HNB-a za 2001. godinu Saboru valjalo prezentirati guvernerov novi koncept i odgovarajuæu viziju Savjet Hrvatske narodne banke, s pomno razraðenim mjerama i 鑦rstim ciljevima. Ne mislim da bi trebalo smanjiti autonomnost centralne banke (monetarna vlast je 鑕tvrti stup vlasti i stoga je nu緉a interakcija Dr綼vnog sabora i HNB-a), ali bi svakako njezinu politiku trebalo u鑙niti transparentnijom. To je, uostalom, i u interesu stranoga kapitala i potencijalnih inozemnih investitora, koji bi unaprijed morali biti obavije箃eni o monetarnoj politici koja 鎒 se voditi u Hrvatskoj u idu鎖m godinama. U tom kontekstu, i stranim bi ulaga鑙ma kuna morala biti sve sli鑞ija euru, a politika HNB-a klju鑞i znak hrvatskoga pribli綼vanja monetarnim, pravnim i poslovnim standardima Evropske unije.
_______________________________________
Autor je neovisni financijski analiti鑑r
 






Va筫 ime

Va e-mail

Va komentar