Zašto Hrvatskoj treba novi stand-by aranžman s MMF-om?
 
Nakon pobjede HDZ-a na upravo održanim izborima čule su se glasine kako Hrvatska neće tražiti novi stand-by aranžman s MMF-om. Stvari su se «uskovitlale» a centralna je banka, da ne bi morala pregovarati s novom Vladom, donijela plan aktivnosti glede monetarne politike za 2004. godinu pretpostavljajući deficit u proračunu od gotovo 3%. Tako je centralna banka definirala kriterij budućoj Vladi i time iznijela svoj stav o tom pitanju. Što više i sama sugerira aranžman sa MMF-om. Stvari se dramatiziraju samo na prvi pogled. Na kraju će sve zavaršiti novim arnažmanom a Vlada će pokazati da je «vršila maksimalne napore kako bi se izmjenio odnos Hrvatske i MMF-a».

Evo nekoliko argumenata zašto neće doći do «prekida» aranžmana. Deficit robne razmjene s inozemstvom i deficit platne bilance pokazuju da Hrvatska nije u stanju uredno servisirati svoje inozemne obveze u likvidnom smislu a da ne dovede do smanjenja rejtinga (što bi značilo rast kamatnih stopa). Ima li se u vidu da će deficit robne razmjne s inozemstvom biti veći od prošlogodišnjeg - kada je iznosio gotovo 6 milijardi dolara – što znači da je realno očekivati deficit veći od 5 milijardi dolara u 2004. Ovom valja pripisati i dospijeće anuiteta od gotovo 3 milijarde dolara. Stand-by aranžman ovu priču čini podnošljivijom jer će njegove odluke (koje iznosi kao preporuke) hrvatski vjerovnici slijediti i umjesto otplata uslijediće koverzije pojedinih dugova sa, ako budemo jako dobri, pokojim novim kreditom koji će biti veći od dospjelih anuiteta. Prodaja obiteljskog srebra će se nastaviti upravo onim intenzitetom kako nam bude sugerirao MMF.

Ovogodišnji rast od 5% i njegovo smanjenje u narednoj godini na 4% pokazuju da ukupan rast BDP-a nije dostatan za servisiranje kamata i isplatu dividendi inozemnim investiorima. Drugim rječima, u novoj 2004. godini bit ćemo siromašniji nego što smo to bili ove 2003. godine.

Začarani krug siromaštva - koje je rastuće - «okošava» kada je prirast BDP-a manji nego što su obveze po osnovi kamata i dividendi prema inozemstvu. Ovo valja dodati i obveze prema stanovništvu koji u hrvatskim bankama drži gotovo 12 milijardi dolara depozita što bi i mala nestabilnost mogla dinamizirati kao nerješiv problem.

Stvari će se teško posložiti jer je jasno da nije više prisutan «privilegij zaduživanja» u Hrvatskoj kako se je to svojedobno tvrdilo.

19.12.2003
Guste Santini
 






Vaše ime

Vaš e-mail

Vaš komentar